Plesna skupina Rude – Tanzgruppe Rude

Plesna skupina Rude

Plesna skupina Rude / Tanzgruppe Rude naziv je plesne skupine Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj osnovane 2006. godine. Grupa okuplja 18 članova i kroz ovaj bogat niz godina svojim nastupima mnoga naša događanja čini još bogatijima i svečanijima. Tanzgruppe Rude pleše alpske plesove prema koreografiiji mag. Ivana Gorana Matoša. Voditelj plesne skupine je mr. sc. Josip Lebegner, dipl.ing.

 

Tanzgruppe Rude – priča o nazivu

Tanzgruppe Rude – Plesna skupina Rude Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj, nastala 2006. godine, dobila je svoje ime po mjestu Rude, koje se nalazi pet kilometara jugozapadno od Samobora. KUD Oštrc, koji su pokrenuli rekonstrukciju nekoliko rudarskih rovova u tom mjestu, prihvatili su ideju Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj – Zagreb da se od članova tog KUD-a osnuje posebna plesna skupina koja će izvoditi alpske plesove u ime brojnih Nijemaca koji su živjeli u mjestu Rude.

KUD Oštrc,  kontinuirano radi od 1979. godine, sudjelovalo je na mnogim značajnim folklornim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, a osobito je ponosno na nagradu Zagrebačke županije za poseban doprinos u promicanju kulturne baštine.

Nijemci su imali važnu ulogu u povijesti Ruda

Kroz rudarsku dolinu, kojom teče potok Gradna vijuga stoljećima stara prometnica koja povezuje Samobor s Plješivicom i Jastrebarskim. Zanimljivo je spomenuti kako je ovaj potok Samoboru pribavio laskavi naziv hrvatske Venecije zbog mnogobrojnih mostova na njemu. Povjesničari kažu da je mjesto vjerojatno nastalo u ranom srednjem vijeku, a možda čak i ranije, jer neki podaci govore da se bakrena ruda na tom području kopala još u antičko doba.

U petnaestom stoljeću selo se zvalo Rovi (Roruje), a to znači ruda, a otuda potječe i današnji naziv.

Nijemci su imali važnu ulogu u povijesti Ruda kamo su se pred više stoljeća doseljavali radi rada u lokalnim rudnicima, te su se s vremenom asimilirali s lokalnim stanovništvom. Poznato je da su Sasi s obiteljima naseljavali rudarska područja diljem Europe, a da je to točno govori i veliki broj tipično njemačkih prezimena današnjih stanovnika Ruda (Lehpamer, Lebegner, Nikl, Šujster, Zaringer, Štibohar…).

O iskorištavanju rudnika u Rudama govore podaci još iz 1530. godine. U Rudama su se jedno vrijeme nalazili najveći rudnici bakra u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a osim bakra, vadila se željezna ruda i gips. Život i rad rudara bio je kao i u gotovo svim rudnicima svijeta težak i mukotrpan. No, njihova svijest i solidarnost bila je na visokoj razini. Rudari su osnovali svoju bratovštinu (blagajnu) koja je pomagala bolesne i nemoćne rudare.

Rude bilježe kontinuirano doseljavanje njemačkih radnika

U Rudama je 1808. godine izbio i prvi rudarski štrajk na području današnje Hrvatske. U 19. stoljeću pomalo zamire eksploatacija rudnika, a stanovništvo se prebacuje na nove privredne grane. Samoborski poduzetnik, a kasnije i veleposjednik Franjo Reiser volio je zapošljavati svoje zemljake tako da je u njegove pogone pristigao novi val radnika iz Baden Würtenberga i Bavarske. Rude tako bilježe kontinuirano doseljavanje njemačkih radnika. Ponukani tom činjenicom, članovi Zajednice Nijemaca iz Zagreba predložili su članovima grupe Oštrc, koja je pokrenula rekonstrukciju nekoliko rudarskih rovova, da svoju djelatnost usmjere i na njemačke plesove.

Večer nacionalnih manjina Bjelovar 2018.Tanzgruppe Rude i alpski plesovi

Godine 2006. prišlo se osnivanju plesne grupe ZNH pod nazivom Plesna skupina Rude  – Tanzgruppe Rude. Na podlozi raspoloživih etnografskih podataka, koreograf mag. Goran Ivan Matoš uprizorio je alpske plesova, koje grupa Rude više puta godišnje izvodi na raznim događanjima u Republici Hrvatskoj.

Zajednica Nijemaca također je inicirala izradu narodnih nošnji koji se koriste pri izvedbi alpskih plesova.

Danas možemo reći da su kroz Tanzgruppe Rude, alpske i rudarske plesove mještani Ruda otkrili dio svoje multikulturalne prošlosti. Grupa broji 18 članova, a njen voditelj je mr. sc. Josip Lebegner, dipl.ing. Svake godine Tanzgruppe Rude imaju tri do četiri nastupa. S alpskim plesovima su se predstavljali u Bjelovaru, Starim Jankovcima, Rabu, Zagrebu, Petrinji, Lipovljanima i drugim hrvatskim mjestima.